Napisano: decembar 1918.
Izvor:
Prvi put izdato:
Online verzija: Pobunjeni um 1999-2002 / Marksisti�ka internet arhiva (marxists.org) 2002
Transkripcija/HTML: Pobunjeni um
Proleterska revolucija koja je sada po�ela ne mo�e imati drugog cilja i drugog rezultata do realizaciju socijalizma. Radni�ka klasa mora, iznad svega, te�iti da osvoji svu politi�ku mo� dr�ave u svoje ruke. Politi�ka mo�, ipak, za nas socijaliste samo je sredstvo. Cilj za �ije ostvarenje moramo koristiti ovu mo� jeste fundamentalna transformacija celokupnih ekonomskih odnosa.
Trenutno se svo bogatsvo - najve�a i najbolja imanja, kao i rudnici, radionice i fabrike - pripada nekolicini Junkera i privatnih kapitalista. Velika ve�ina radnika od ovih Junkera i kapitalista za svoj te�ak rad dobija samo bednu platu da pre�ivi. Boga�enje malog broja dokonih je smisao dana�nje ekonomije.
Ovo stanje stvari treba popraviti. Svo dru�tveno bogatstvo, zemlji�te sa svim njegovim prirodnim resursima sakrivenim u njegovoj utrobi i na povr�ini, i sve fabrike i radionice moraju se uzeti iz ruku eksploatatora i staviti u zajedni�ko vlasni�tvo ljudi. Prvi zadatak prave radni�ke vlasti je da putem serije dekreta proglasi najva�nija sredstva za proizvodnju nacionalnim vlasni�tvom i da ih stavi pod kontrolu dru�tva.
Tek onda, ipak, po�inje stvarni i najte�i zadatak: rekonstrukcija ekonomije na potpuno novim osnovama.
U sada�njem trenutku proizvodnja u svakom preduze�u se sprovodi od strane individualnih kapitalista na njihovu sopstvenu inicijativu. �ta - i na koji na�in - treba da se proizvodi, gde, kada i kako treba prodati proizvedena dobra odre�eno je od strane industrijalista. Radnici ne vide sve ovo, oni su samo �ive ma�ine koje treba da rade svoj posao.
U socijalisti�koj ekonomiji ovo mora biti potpuno druga�ije! Privatni poslodavac �e nestati. Onda cilj proizvodnje nije vi�e boga�enje jedne individue, ve� obezbe�ivanje sredstava za zadovoljavanje svih potreba dru�tva. U skladu sa tim, fabrike, radionice i poljoprivredna preduze�a moraju biti reorganizovani u skladu sa novim pogledom na stvari:
Prvo: ako proizvodnja ima za cilj da obezbedi svakome dostojan �ivot, dovoljno hrane i druga kulturalna sredstva egzitencije, onda produktivnost rada mora biti uveliko ve�a nego �to je sada. Zemlji�te mora davati ve�e prinose, najnaprednija tehnologija mora biti primenjena u fabrikama, samo najproduktivniji rudnici eksploatisani, itd. Iz ovoga sledi da �e podru�tvljavanje pre svega biti usmereno na velika preduze�a u industriji i poljoprivredi. Nema potrebe, niti �elimo da oduzimamo od sitnih farmera i zanatlija koji �ive od male parcele ili radionice. Vremenom �e nam oni sami pri�i shvativ�i prednosti socijalizma nad privatnim vlasni�tvom.
Drugo: da bi svaki �lan dru�tva mogao da u�iva u prosperitetu, svi moraju da rade. Samo neko ko vr�i neki koristan rad za dru�tvo, bilo rukama ili svojim umom, mo�e imati pravo da od dru�tva dobija sredstva za zadovoljavanje svojih potreba. Dokoli�arski �ivot kakav ve�ina bogatih eksploatatora sada vodi do�i �e kraju. Op�ti uslov rada za sve koji su sposobni, iz kojih su mala deca, stari i bolesni isklju�eni. Dru�tvo mora obezbediti sredstva za one koji su nesposobni da rade - ne kao sada mrvice ve� obilna sredstva, socijalizovano podizanje dece, brigu o starima, zdravstvenu za�titu, itd.
Tre�e, u skladu sa time, za op�te blagostanje, mora se razumno upravljati i biti ekonomi�an i sa sredstvima za proizvodnju i sa radom. Ar�enje koje se odvija svuda gde se okrenemo, mora prestati. Naravno, ratna industrija mora biti ukinuta po�to socijalisti�kom dru�tvu ne treba oru�ije, i umesto da se na njega tro�e vredni materijali i ljudski rad oni se moraju upotrebiti za korisne proizvode. Industrija lukusa koja porizvodi za dokone bogata�e mora tako�e biti ukinuta, zajedno sa li�nom poslugom. Sav ljudski rad tro�en na ovo dobi�e vrednije i korisnije zanimanje.
Ako na ovaj na�in uspostavimo naciju radnika, gde svi rade za sve, za javno dobro i korist, onda sam rad mora biti organizovan prili�no druga�ije. Danas rad u industriji, poljoprivredi i u kancelarijama uglavnom je mu�enje i teret za proletarijat. Na posao se ide samo zato �to se mora, jer se druga�ije ne mogu dobiti sredstva za �ivot. U socijalisti�kom dru�tvu, gde svi rade zajedno za svoje dobro, zdravlje radne snage i njen radni entuzijazam mora dobiti najve�i zna�aj. Kratki radni sati koji ne prevazilaze normalne mogu�nosti, zdravi uslovi rada, metodi oporavka, i raznovrsnost rada moraju se uvesti kako bi svako u�ivao u svom poslu.
Sve ove velike reforme, ipak, zahtevaju odgovaraju�i ljudski materijal. Trenutno nad glavom radnika sa bi�em stoje kapitalista, predradnik i nadzornik. Glad tera proletarijat na rad u fabrici i u kancelariji, za Junkera ili velikog farmera. Poslodavci se brinu da se vreme i materijal ne rasipaju, i da je rad kvalitetan i efikasan.
U socijalisti�kom dru�tvu industrijalista sa svojim bi�em prestaje da postoji. Radnici su slobodna i jednaka ljudska bi�a koja rade za svoje dobro i korist. To zna�i da rade sami, na sopstvenu inicijativu, ne tro�e�i dru�tveno bogatstvo, i to vrlo pouzdano i vredno. Svakom socijalisti�kom preduze�u trebaju naravno tehni�ki menad�eri koji ta�no znaju �ta rade i daju direktive kako bi sve i�lo glatko i kako bi bile ostvarene najbolja podela rada i efikasnost. Sada se radi o dobrovoljnom po�tovanju ovih uputstava u potpunosti, uz odr�avanje discipline i reda, neizazivanju problema i konfuzije.
Jednom re�ju: radnici u socijalisti�koj ekonomiji moraju pokazati da mogu da rade naporno i na pravi na�in, da odr�avaju disciplinu i da daju sve od sebe bez bi�a gladi i bez kapitaliste i njegovog goni�a robova nad glavom. Ovo zahteva unutra�nju samodisciplinu, intelektualnu zrelost, moral, ose�aj dostojanstva i odgovornosti, kompletno ponovno unutra�nje ra�anje proletarijata.
Ne mo�e se realizovati socijalizam lenjim, frivolnim, egoisti�nim, bezumnim i indiferentnim ljudskim bi�ima. Socijalisti�kom dru�tvu trebaju ljudi od kojih je svako na svom mestu, pun strasti i entuzijazma za op�te dobro, pun po�rtvovanja i simpatije za druge ljude, pun hrabrosti i odva�nosti kako bi se poku�alo najte�e.
Ne treba, kako bilo, da �ekamo mo�da ceo vek ili deceniju pre nego �to se razvije takva vrsta ljudi. Sada, u borbi, u revoluciji, mase proletera u�e nu�ni idealizam i ubrzo poprimaju intelektualnu zrelost. Tako�e nam trebaju hrabrost i izdr�ljivost, unutra�nja jasnost i po�rtvovanost, kako bi smo uop�te mogli da dovedemo revoluciju do pobede. Pripremanjem sposobnih boraca za sada�nju revoluciju, tako�e stvaramo budu�e socijalisti�ke radnike koje novi poredak zahteva da bi bio ostvaren.
Omladina radni�ke klase je posebno dobro kvalifikovana za ove velike zadatke. Kao budu�a generacija, oni �e, zaista, sigurno je, konstituisati relanu osnovu socijalisti�ke ekonomije. Ve� sada je njen zadatak da poka�e da je dorasla velikom zadatku da bude nosilac budu�nosti �ove�anstva. Ceo stari svet jo� treba da bude sru�en i potpuno nov da bude stvoren. Ali mi �emo to uraditi, mladi drugovi, zar ne? Uradi�emo to! Ba� kao �to ka�e pesma:
Nama sigurno ni�ta ne nedostaje, moja �ena, moje dete,
osim svega onog �to kroz nas te�e
biti slobodan kao ptica:
samo vreme!